SELO STRAŠNIH MASKI I ZADIVLJUJUĆEG FOLKLORA
Svugdje na svijetu susrest ćeš brata Slovaka! Žalosni događaji u njegovoj domovini ne dopuštaju mu da ondje živi od rada ruku svojih, pa ga nesmiljena sudbina tjera diljem svijeta da si u znoju lica svoga služi svagdanji kruh. I stari i novi svijet vidješe ga, ali ni u starom ni u novom nema zemlje na koju nije stupila njegova noga – piše to u Viencu iz studenoga 1887. godine.
Nekoliko godina ranije (1881.), slovačko selo Josipovac, u srcu Đakovštine, utemeljio je veliki đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer. Smjestilo se to selo, danas s oko 800 duša, kako piše Andrija Šuljak, na sjeveru valovite Đakovštine, na početku prostrane ravni rijeke Vuke. Okružuju ga sela Punitovci sa sjevera, Jurjevac i Široko Polje s istoka, Tomašanci s juga te Gorjani sa zapada. U blizini su mu gradovi Osijek, udaljen 26 km sjeveroistočno, i Đakovo 13 km južno. Leži na cesti koja se preko Tomašanaca odvaja od regionalnog puta Đakovo – Osijek, te prolazeći kroz Josipovac, Punitovce, Jurjevac i Beketince ponovno izlazi na isti put prema Osijeku. Selo je položeno u smjeru sjever-jug, s dvije male bočne ulice i novim naseljem Drljak,danas ulicom Sv.Josipa. Potpuno je spojeno s općinskim i župnim selom Punitovci.
U Josipovac Slovaci dolaze na poziv biskupa đakovačkog, Josipa Jurja Strossmayera. Ugovorom kojim će dobiti zemlju i okućnice bili su dužni iskrčiti i pretvoriti u plodnu zemlju određenu količinu šuma i šikara. Navodi se da je selo dobilo ime po prvom imenu biskupa Strossmayera, Josip- Josipovac. Prvi stanovnici dolaze krajem iz krajeva sjeverne Slovačke, iz okolice Nove Bistrice. Uz obitelji iz Slovačke došlo je desetak slovačkih obitelji sa područja orahovačkog kraja iz sela Zokov Gaj, Duga Međa i Podrumina, koje su tamo doselile nešto ranije. Dio ulice iz pravca Tomašanaca nekoliko stotina metara proteže se lijepa šuma, podsjetnik na neka vremena. Zanimljivo je da su Josipovčani suvlasnici šume „Trumbentaš“, udaljenoj 15 km od sela, koja posluje u skladu sa Zakonom o šumama RH.
Prva kapelica je podignuta 1882. godine a veća crkva 1923. Ista je obnovljena 1929. godine. Današnja crkva sv. Mihaela arkanđela podignuta je početkom 1973. Pripada župi sv. Ladislava kralja u Punitovcima kao filijalna crkva. Crkveni god- kirvaj je 29. rujna na blagdan sv. Mihaela. Svoju školu Josipovčani imaju u seoskoj kući od 1946. godine, a nova škola čija je zgrada prvotno namijenjena za društveni dom dovršena je 1953. godine. Sadašnja škola građena sredstvima Republike Hrvatske i Republike Slovačke dovršena je 1998., a godinu dana i sportska dvorana. U školi se njeguje slovački jezik. Nakon prvotnog smještaja u seoskoj kući za Josipovački DVD, osnovan 1950. izgrađen je dom 1963. godine. 1980. dovršena je izgradnja vatrogasnog spremišta sa tornjem, a 1983. dom sa dvoranom. 2009. izgrađen je za u svrhu djelovanja udruga prvi dio novog društvenog doma na mjestu doma iz 1963. godine, a 2019. Dovršena je na mjestu doma iz 1983. gradnja doma sa prostorijama za DVD i Maticu slovačku. Josipovački DVD je stožerno DVD Općine Punitovci.
Josipovac je prvo selo u Đakovštini koje je izgradilo vodovodnu mrežu 1976. godine.
Matica slovačka Josipovac
U Josipovcu je 2016. Počeo djelovati prvi Misijski centar Slovaka u RH.
Matica slovačka Josipovca, danas Josipovca Punitovačkog osnovana je 2004. godine kao dio Saveza Slovaka RH. Kroz SKUD „Braća Banas“ sa radom mlađe i starije dječje i odrasle folklorne skupine, tamburaške i pjevačke te tradicijske skupine, radionice ručnih radova i likovne grupe čuvaju kulturno naslijeđe, njeguju običaje i gaje tradiciju svojih predaka. Domaćin je dvodnevne folklorne manifestacije „Slovaci do Drlaku“.
Udruge
Brojne su aktivnosti u natjecanjima, uređenju i održavanju dvaju ribnjaka i okoliša josipovačkog ribičkog društva „Karas“. Nogometni klub „Omladinac“, igra u 1. ŽNL OBŽ. Osim seniora u klubu su dječje ekipe, ekipa žena i veterana. Stanovništvo Josipovca bavi se poljoprivredom uz uposlenost u Đakovu i Osijeku. Bista Josipu Jurju Strossmayeru, spomenik slovačkom junaku Janošyku, bista svećeniku, Josipovčaninu Andriji Šuljak, skulptura na hrastovom trupcu “Dolazak Slovaka u Josipovac” dio su prostora josipovačke osnovne škole.