Športsko ribolovna udruga “Jurjevac”

Od Cerove šume do Jurjevačke bare.

Prije 130 godina na prostore  sadašnjeg Jurjevca Punitovačkog doselili su se prvi Slovaci. Na tim prostorima pretežno je bila Cerova šuma , pa je mjesto i dobilo prvi naziv Cerovac. Prvi stanovnici Cerovca su za potrebe izgradnje svojih kuća trebali praviti opeku, a najvjerojatnije  donesenim svojim saznanjima od svojih predaka da je za izradu opeke najbolja zemlja ilovača. Pronašli su je na jednom ne pošumljenom djelu svojeg  budućeg sela. Na tom dijelu izrađivali su opeku sa kojom su  gradili svoje kuće i gospodarske objekte. Kada su došli do saznanja da je ta zemlja odlične kvalitete, iskopavali su je samo tu , na prostoru sadašnje bare. S vremenom  se pojavila velika jama ,koja se za vrijeme kišnih godina napunila vodom i postala bara. Kroz nekoliko godina u bari su se pojavile ribe . Budući da se selo razvijalo stanovnici Jurjevca su se počeli baviti poljoprivredom i stočarstvom. Sadili su uz pšenicu i kukuruz i konoplju za svoje potrebe. U toj Jurjevačkoj bari su zabijali kolce  i slagali konoplju da se  namače u vodi. Ljudi nisu ni bili svjesni ,kako su tim svojim aktivnostima pomogli da se razmnožavaju ribe. Ribe bi položile svoja jajašca na iste te kolce koje su ljudi zabijali, a kada bih se izlegle male ribice hranile bi se  izmetom gusaka i pataka, kojih je svaki dan bila puna bara , neke su čak i noću ostajale u bari. Jednom kada je bara skoro presušila,ostale su  lokve i to uglavnom oko kolceva. Žene su išle iz polja i prolazeći pored bare , primjetile su u tim lokvama ribe. Otišle su kući po  koševe i hvatali babuške ,šarana te soma. U zimsko vrijeme bara se znala smrznuti toliko da se moglo hodati po ledu, igrati hokej ili klizati. 

Koncem 80-ih godina prošlog stoljeća potpuno je presušila poznata Jurjevačka bara, nastala iskopavanjem zemlje za izradu opeke. te iskopavanjem za razne potrebe stanovnika Jurjevca. S obzirom da je potpuno presušila rodila se ideja da se iskopa ribnjak. Za potrebe iskopavanja prvog ribnjaka sudjelovalo je 76 članova. Iskopan je ribnjak od groblja prema  bašči strika Stanka Šviteka  dugačak 170 metara, a širok 6 metara. Kada je ribnjak iskopan svi članovi pristupili su uređenju obala ribnjaka, kako bih se izravnali i posijala trava , kako bih se poslije moglo lakše kositi i održavati. Taj ribnjak se prirodno sam napunio vodom od obilnih kiša, a potom je izvršeno prvo poribljavanje. 

Ribičko društvo moralo se registrirati po zakonu, te je udruga  prvi puta registrirana 27.lipnja 1997.g. pod punim nazivom „Športsko-ribolovna udruga Jurjevac“, a njen predsjednik bio je Matija Hmura. Nakon registracije odlučili smo iskopati još jedan ribnjak ,okomito od predhodno  iskopanog ribnjaka prema kući Andrije Bažanta,  dužine 90 metara i širine 11 metara . Od 2007.g. predsjednik udruge je Dragutin  Majdiš. U 2008. Godini u dogovoru sa mjesnim odborom iskopan je kanal za oborinske vode  iz sela između numere Stanka Šviteka i ribnjaka ,tako da se pored tog kanala do ribnjaka napravi bent od 5 metara , koji ujedno štiti ribnjak od seoskih prljavih voda, a bent ujedno služi za prolazak poljoprivrednih strojeva. Iste te godine sagradili smo si ribarsku kućicu , koja je  drvena . U vrijeme izgradnje auto ceste 2009.godine., pored našeg sela,  ukazala se prilika  iskopati još jedan ribnjak. U pregovorima sa izvođačima radova na auto cesti  s obzirom da se pojavio veliki višak zemlje ukazala se prilika zatrpati dio bare  iza  prvo iskopanog ribnjaka, od groblja do bašče  Stanka Šviteka, te od groblja do nogometnog igrališta. Dogovoreno je da oni mogu dovoziti svoj višak zemlje u baru gdje smo se dogovorili s time da nam oni zauzvrat svu tu zemlju lijepo izravnaju , urede ulaz sa ceste od groblja, te da nam iskopaju okrugli ribnjak do nogometnog igrališta sa jednim otokom u sredini. Izvođači taj dogovor nisu u cijelosti ispoštivali. Radove su napravili kako smo se dogovorili ,dovezeno je oko 800 kamiona zemlje, koju su izravnali , uredili ulaz ,te iskopali okrugli ribnjak i na njemu izravnali  obale,  ali smo iskopavanje okruglog ribnjaka morali platiti jedim dijelom. Obzirom da su zaredale sušne godine donijeli smo odluku da bušimo bunar . Bunar nam je bušio Joško Husaković , besplatno, a pomagali su mu članovi udruge.

Ciljevi udruge su u prvom redu uređenje okoliša  oko naših ribnjaka ,kako bih se uklopili u jednu prekrasnu cjelinu sa mjesnim grobljem, nogometnim igralištem, mjesnim  parkom pa sve do novoga mjesnog doma, briga o vodenim površinama, briga o ribljem fondu te sportski ribolov. Kada su godine pogodne riba se izmrijesti u našim ribnjacima, pa si odhranjujemo mlađ. Redovito izvršavamo poribljavanje naših ribnjaka. Kada je u pitanju ulov ,zaista možemo biti zadovoljni , a bude i lijepih kapitalnih primjeraka, što dokazuju brojne fotografije. Udruga trenutno broji 26 članova.